Tulaga maualuga le fausiaina o vaomatua ma vao e teu ai kasa (Economic Daily)

Ole maualuga ole carbon peak ma le carbon neutrality ta'iala e feagai ma faigata ma lu'itau e pei o le fa'aitiitiga taua o le fa'amama, galuega mamafa suiga, ma pupuni taimi pupuni.O fa'afefea le alualu i luma o le "dual carbon" i le taimi nei?E fa'afefea ona faia e le vaomatua le tele o sao i le ausiaina o le tulaga “lua kaponi”?I le fono fa'ava-o-malo talu ai nei i le Vaomatua ma le Vaomatua Carbon Sink Innovation, na fa'atalanoaina ai e le au tusitala tagata popoto talafeagai.

 

O mea autu e a'afia ai le ausiaina o sini a Saina "dual carbon" o le mamafa o fale gaosi oloa, o le faʻavaeina o le malosi o le koale, ma le maualalo o le lelei atoatoa.E le gata i lea, o Saina e na o le 30 tausaga na faʻapolopolo e ausia ai le carbon neutrality, o lona uiga e tatau ona faia ni taumafaiga sili atu e faʻaleleia le tamaoaiga ma agafesootai ma le faʻalauteleina o le lanumeamata ma le maualalo o le kaponi suiga o le malosi.

 

Na taʻua e le au atamamai na auai i le fonotaga o le faʻaaogaina o le carbon peaking ma le carbon neutrality e faʻauluina ai le faʻafouina o tekonolosi a Saina ma le suiga o atinaʻe o se manaʻoga faʻapitoa mo le maualuga o le tamaoaiga ma le atinaʻeina o agafesootai, o se manaʻoga e le maalofia mo le maualuga o le puipuiga o le siosiomaga, ma se avanoa faʻasolopito. ia fa'aititia le va o atina'e ma atunu'u tetele ua atia'e.I le avea ai ma atunuʻu atinaʻe sili ona tele i le lalolagi, o le faʻatinoina o le taʻiala "lua carbon" a Saina o le a faia ai se sao taua i le puipuia o le laueleele o le lalolagi.

 

"Mai le va'aiga fa'apitonu'u ma fa'ava-o-malo, e mana'omia ona tatou fa'atumauina le taula'i atu i le ausiaina o le maualuga o le kaponi ma le soliga o le carbon."Du Xiangwan, faufautua o le Komiti a le Atunuʻu o Suiga o le Tau ma le aʻoga a le sui o le CAE, na fai mai o le faʻatinoina o le "dual carbon" taʻiala o se fuafuaga.E ala i le faʻavaveina o le alualu i luma faatekinolosi ma suiga, e mafai ona tatou ausia le maualuga maualuga o le carbon peak ma le carbon neutrality i le taimi faatulagaina.

 

"I le 2020, o faʻasao faʻasao a Saina o vaomatua ma mutia kaponi o le a 88.586 piliona tone.I le 2021, o le a sili atu i le 1.2 piliona tone le togavao faaletausaga a Saina ma le vao, o le tulaga muamua i le lalolagi, "o le tala lea a Yin Weilun, o se tagata aʻoga o le CAE Member.Ua lipotia mai e lua auala tetele mo le mitiia o le carbon dioxide i le lalolagi, o le tasi o vaomatua eleele, ma le isi o meaola o le gataifale.O le tele o algae i totonu o le sami e mitiia le carbon dioxide, ona liua lea i atigi ma carbonates mo le teuina i le felauaiga o mea faitino ma le metabolism malosi.O vaomatua i luga o le eleele e mafai ona faʻaumatia le carbon mo se taimi umi.O suʻesuʻega faʻasaienisi ua faʻaalia ai mo mita kupita uma o le tuputupu aʻe, e mafai e laau ona mitiia le averesi o le 1.83 tone o le carbon dioxide.

 

O vaomatua o loʻo i ai se galuega malosi e teu ai le kaponi, ma o fafie lava ia, pe o le cellulose poʻo le lignin, e fausia i le faʻaputuina o le carbon dioxide.O le fafie atoa o se oloa o le faʻaputuina o le carbon dioxide.E mafai ona teuina fafie mo le faitau selau, afe, pe faitau piliona foʻi tausaga.O le koale eliina i aso nei ua suia mai le faitau piliona o tausaga o sauniuniga o le vaomatua ma o se kaponi moni.I aso nei, o galuega tau vaomatua a Saina e le gata o loʻo taulaʻi i le gaosiga o laupapa, ae faʻapea foʻi i le tuʻuina atu o oloa faʻaleleia, mitiia o le carbon dioxide, tuʻuina atu o le okesene, faʻasaoina o punavai, tausia o eleele ma vai, ma faʻamamaina le siosiomaga.


Taimi meli: Iuni-13-2023